Verzija dokumenta 0.0.4

Uobičajena organizacija foldera u Linuxu

  • /bin - osnovni programi koje koriste i administratori i korisnici (npr. ls, cp, cat)
  • /boot - kernel i fajlovi potrebni za pokretanje sistema (bootloader)
  • /dev - specijalne datoteke koje predstavljaju hardverske uređaje (diskovi, terminali, /dev/null)
  • /etc - konfiguracijske datoteke sistema i servisa
  • /home - korisnički direktoriji (svaki korisnik ima svoj podfolder)
  • /lib - dijeljene biblioteke potrebne programima iz /bin i /sbin
  • /media- automatski mount-ovani uređaji (USB, CD/DVD)
  • /mnt - privremeni mount point za ručno montiranje filesystem-a
  • /opt - opcioni softver koji nije dio distribucije (third-party aplikacije)
  • /proc - virtuelni filesystem sa informacijama o pokrenutim procesima i kernelu
  • /root - home direktorij root korisnika
  • /run - runtime podaci od pokretanja sistema (PID fajlovi, socketi)
  • /sbin - sistemski programi za administraciju (npr. fdisk, iptables, reboot)
  • /sys - virtuelni filesystem sa informacijama o hardveru i kernel modulima
  • /tmp - privremene datoteke (na većini distribucija se brišu pri restartu ili periodično)
  • /usr - sekundarna hijerarhija: korisnički programi (/usr/bin), biblioteke (/usr/lib), dokumentacija (/usr/share)
  • /var - promjenjivi podaci: logovi (/var/log), mail (/var/mail), cache (/var/cache)

Napomena: Na modernim distribucijama (Fedora 17+, Debian 12+, Ubuntu 22.04+) direktoriji /bin, /sbin i /lib su simbolički linkovi na /usr/bin, /usr/sbin i /usr/lib (tzv. usr merge).

Više na Filesystem Hierarchy Standard.

Upravljanje korisnicima i grupama

Korisnici imaju sopstveni home direktorij koji se nalazi u folderu /home. Izuzetak je root korisnik, čiji home direktorij se nalazi na lokaciji /root.

Vježba: nekoliko načina kako pristupiti home folderu

Koristiti cd komandu bez argumenata:

cd

Kao argument cd komandi proslijediti tildu tj. ~:

cd ~

Kao argument cd komandi proslijediti built-in shell varijablu $HOME:

cd $HOME

Komanda finger

Napomena: finger je zastarjela komanda i nije instalirana po defaultu na većini modernih distribucija. Alternativa je komanda pinky (dio GNU coreutils, prikazuje slične ali ograničenije informacije) ili kombinacija id i getent passwd korisnik.

Komanda finger ispisuje informacije o korisniku. Kao argument komandi proslijedimo korisničko ime. U sljedećem primjeru finger će prikazati informacije o korisniku root:

finger root

Kao odgovor dobijamo sljedeće informacije:

Login: root                     Name: root
Directory: /root                Shell: /bin/bash
On since Sun Mar 11 19:22 (UTC) on pts/2 from 77.77.218.xx
   18 minutes 24 seconds idle
     (messages off)
On since Sun Mar 11 19:31 (UTC) on pts/3 from 77.77.218.xx (messages off)
New mail received Mon Mar  5 15:40 2018 (UTC)
     Unread since Tue Feb 27 19:15 2018 (UTC)
No Plan.

Ukoliko dobijete grešku -bash: finger: command not found potrebno je da instalirate paket:

sudo apt-get update
sudo apt-get install finger

Komanda id

Ova komanda nam daje informacije o korisniku kao što su:

  • uid - user ID (jedinstven broj korisnika)
  • gid - group ID (broj primarne grupe kojoj korisnik pripada)
  • groups - kompletna lista grupa kojoj korisnik pripada

Kada komandi id ne proslijedimo argument, prikazuje informacije o trenutnom korisniku:

id
uid=0(root) gid=0(root) groups=0(root)

Kada proslijedimo korisničko ime, dobijemo info o tom korisniku:

id korisnik
uid=1001(korisnik) gid=1001(korisnik) groups=1001(korisnik),27(sudo)

Korisni parametri:

  • -u — samo uid: id -u root → 0
  • -g — samo primarni gid: id -g korisnik → 1001
  • -G — svi gid-ovi: id -G korisnik → 1001 27
  • -n — prikaži ime umjesto broja (koristi se uz -u, -g ili -G): id -Gn korisnik → korisnik sudo

Komande adduser i usermod

Dodavanje novog korisnika (interaktivno postavlja šifru i podatke):

sudo adduser korisnik

Dodavanje korisnika u grupu sudo (za administratorski pristup):

sudo adduser korisnik sudo

Alternativno, koristeći usermod:

sudo usermod -aG sudo korisnik

Oprez: Opcija -a (append) je obavezna uz -G. Bez -a, korisnik će biti uklonjen iz svih grupa osim navedene.

Brisanje korisnika:

sudo deluser korisnik

Brisanje korisnika zajedno sa home direktorijem:

sudo deluser --remove-home korisnik

Promjena šifre:

passwd              # mijenja šifru trenutnog korisnika
sudo passwd korisnik # mijenja šifru drugog korisnika

Rad sa fajlovima i direktorijima

File ili direktorij sa razmakom u imenu, npr. Moj File, piše se kao Moj\ File ili se stavlja pod navodnike: "Moj File".

Ispis sadržaja direktorija

ls - listanje sadržaja direktorija

ls -a -l -h - listaj sa svim detaljima: -a sve fajlove (i skrivene), -l long format, -h human-readable veličine

Ili skraćeno:

ls -alh

Ispiši listu fajlova i direktorija unutar trenutnog direktorija:

ls .

Ispiši sve fajlove uključujući skrivene (čije ime počinje sa tačkom .):

ls -al .

Ispiši sadržaj trenutnog direktorija i sadržaj svih poddirektorija:

ls -al *

Ispiši fajlove i direktorije, ali direktorije tretiramo kao obične fajlove (ne ispisujemo njihov sadržaj — opcija -d):

ls -ald *

Ispiši samo skrivene fajlove i direktorije:

ls -ald .*

Ispis inode broja fajla

Inode je jedinstven identifikator fajla na filesystem-u. Svaki fajl i direktorij ima svoj inode broj koji sadrži metadata (dozvole, vlasnik, veličinu, lokaciju na disku).

ls -i ime_fajla

Simbolički link je poseban fajl koji sadrži putanju do drugog fajla. Ako se originalni fajl obriše, symlink postaje “broken” (mrtav link). Symlink može pokazivati na fajlove na drugim particijama i na direktorije.

Prvo napravimo fajl:

touch fajl_jedan

Zapišemo nešto u fajl pomoću redirekcije:

echo "NEKI TESTNI SADRZAJ" > fajl_jedan

Provjerimo da li je zapisano:

cat fajl_jedan

Napravimo simbolički link:

ln -s fajl_jedan fajl_link

Sintaksa: ln -s CILJ IME_LINKA — prvo ide originalni fajl (cilj), pa ime linka.

Ispišemo sadržaj linka:

cat fajl_link

Sadržaj je isti kao kod originalnog fajla.

Provjerimo inode-ove oba fajla:

ls -li fajl_jedan fajl_link

Inode brojevi su različiti — symlink je zaseban fajl. U ls -l ispisu, symlink je označen sa l na početku i prikazuje -> na cilj:

lrwxrwxrwx 1 korisnik korisnik 10 mar 10 12:00 fajl_link -> fajl_jedan

Vježba

Izbrisati originalni fajl (rm fajl_jedan). Da li cat fajl_link i dalje radi?

(Odgovor: ne — symlink pokazuje na nepostojući fajl i dobijamo grešku No such file or directory.)

Hard linkovi

Hard link je dodatno ime za isti fajl na disku. Za razliku od symlink-a, hard link dijeli isti inode sa originalom — oba imena su ravnopravna. Fajl se briše sa diska tek kada se uklone svi hard linkovi na njega (inode reference count padne na 0).

Kreirati fajl i dodati sadržaj:

touch fajl_prvi
echo "NEKI TESTNI SADRZAJ" > fajl_prvi

Napraviti hard link:

ln fajl_prvi fajl_drugi

Provjeriti inode brojeve:

ls -li fajl_prvi fajl_drugi
6257560 -rw-r--r-- 2 korisnik korisnik 20 mar 10 12:00 fajl_drugi
6257560 -rw-r--r-- 2 korisnik korisnik 20 mar 10 12:00 fajl_prvi

Inode brojevi su isti, a broj 2 u trećoj koloni označava da postoje 2 hard linka na taj inode.

Ograničenja hard linkova:

  • Ne mogu se kreirati na direktorije (osim . i .. koje kreira sam filesystem)
  • Ne mogu se kreirati između različitih filesystem-a (particija)

Vježba

Šta se desi ako izbrišemo fajl_drugi? Da li će fajl_prvi biti izbrisan?

rm fajl_drugi
cat fajl_prvi

(Odgovor: fajl_prvi i dalje postoji jer je to samo jedno ime manje za isti inode. Link count pada sa 2 na 1.)

Rekurzivno listanje sadržaja foldera

ls -R IME_FOLDERA/

Ispisuje cijelu strukturu foldera rekurzivno.

Alternativa: Za pregledniji prikaz stabla direktorija:

tree IME_FOLDERA/
tree -L 2 IME_FOLDERA/  # ograniči dubinu na 2 nivoa

(tree se instalira sa sudo apt-get install tree)

Pomoć o komandama

Kratka pomoć:

ls --help

Detaljni manual:

man ls

Navigacija u man: f ili Space (naprijed), b (nazad), /tekst (pretraga), n (sljedeći rezultat), q (izlaz).

Kratki opis komande:

whatis ls

Pretraga man stranica po opisu:

apropos "copy files"

Ulazak u folder:

cd IME_FOLDERA

Samo cd bez argumenata vraća na home folder.

Izlazak iz foldera (jedan nivo gore):

cd ..

Ulazak u folder dva nivoa iznad:

cd ../../NEKI_FOLDER

Vraćanje na prethodni direktorij:

cd -

Apsolutna vs. relativna putanja:

  • Apsolutna — počinje od root-a (/): /home/korisnik/dokumenti
  • Relativna — od trenutnog direktorija: dokumenti/projekat ili ../dokumenti

Putanje do programa

Koristimo komande which i whereis da saznamo putanju programa:

  • which — prikazuje putanju do izvršnog fajla koji bi shell pokrenuo (pretražuje samo $PATH)
  • whereis — prikazuje putanju do izvršnog fajla, source koda i man stranica (pretražuje standardne lokacije, ne samo $PATH)
which nano
/usr/bin/nano

whereis nano
nano: /usr/bin/nano /usr/share/nano /usr/share/man/man1/nano.1.gz

Za pronalaženje svih instanci programa u $PATH:

which -a python3

Vježba: praćenje pwd vrijednosti

Pratiti kako se mijenja pwd vrijednost nakon svake izmjene trenutnog direktorija:

cd ~
pwd
echo $PWD

cd /tmp
pwd
echo $PWD

cd $HOME
pwd
echo $PWD

Kreiranje direktorija

mkdir - pravljenje foldera:

mkdir novi_folder

Bez -p opcije, mkdir će javiti grešku ako parent direktorij ne postoji:

mkdir folder/subfolder/subsubfolder
# mkdir: cannot create directory 'folder/subfolder/subsubfolder': No such file or directory

mkdir -p kreira cijelu putanju uključujući parent direktorije koji ne postoje:

mkdir -p folder/subfolder/subsubfolder

Brisanje praznog direktorija:

rmdir prazan_folder

Kreiranje, kopiranje i premještanje fajlova

Pravljenje praznog fajla (ili ažuriranje timestamp-a ako fajl već postoji):

touch mojFile.txt

Kopiranje fajla:

cp mojFile.txt mojNoviFile.txt

Rekurzivno kopiranje direktorija:

cp -r izvorni_folder/ odredisni_folder/

Kopiranje uz očuvanje dozvola, vlasništva i timestamp-a:

cp -a izvorni_folder/ odredisni_folder/

Premještanje fajlova (može se koristiti i za preimenovanje):

mv novi_file.txt najbolji_folder/

mv staro_ime.txt novo_ime.txt

Pomjeri sve .txt fajlove iz najbolji_folder u trenutni folder:

mv najbolji_folder/*.txt .

Wildcards (džoker znakovi)

Shell expandira wildcard znakove prije nego proslijedi argumente komandi:

  • * - bilo koji broj znakova (uključujući nijedan)
  • ? - tačno jedan znak
  • [abc] - jedan od navedenih znakova
  • [0-9] - raspon znakova
  • [!abc] ili [^abc] - bilo koji znak osim navedenih

Primjeri:

ls *.txt           # svi .txt fajlovi
ls dokument?.pdf   # dokument1.pdf, dokumentA.pdf, itd.
ls slika[1-3].jpg  # slika1.jpg, slika2.jpg, slika3.jpg
ls fajl[!0-9].txt  # fajlovi čiji znak nakon "fajl" nije cifra

Brisanje fajlova

rm novi_file.txt

Brisanje sa wildcard-om:

rm noviji_file?.txt

Rekurzivno brisanje direktorija i sadržaja:

rm -r ime_foldera

Oprez: rm trajno briše fajlove — nema “korpe za smeće”. Koristite -i opciju za potvrdu prije brisanja:

rm -ri ime_foldera

Pretraga fajlova

Komanda find rekurzivno pretražuje direktorije:

find . -name "naziv"
find . -name "naziv*"

Case-insensitive pretraga:

find . -iname "naziv*"

Pretraga samo za fajlovima (ne direktorijima):

find . -type f

Pretraga samo za direktorijima:

find . -type d

Pretraga po veličini:

find . -type f -size +100M    # veći od 100MB
find . -type f -size -1k      # manji od 1KB

Pretraga po vremenu izmjene:

find . -type f -mtime -7      # mijenjani u zadnjih 7 dana
find . -type f -mtime +30     # stariji od 30 dana

Pronađi i izvrši komandu nad rezultatima:

find . -name "*.log" -delete                     # obriši sve .log fajlove
find . -name "*.txt" -exec grep -l "trazeni" {} \;  # pretraži sadržaj pronađenih fajlova

Prompt znakovi

  • $ - nalazimo se kao obični korisnik
  • # - nalazimo se kao root

Promjena korisnika i root pristup

Prelazak na root korisnika (traži root šifru):

su -

Napomena: Na Ubuntu-u je root nalog zaključan po defaultu. Umjesto su koristi se sudo:

sudo komanda          # pokreni jednu komandu kao root
sudo -i               # otvori root shell (interaktivni login)
sudo su -             # alternativa za root shell

Logovanje kao drugi korisnik (login shell — učitava kompletno okruženje korisnika):

su - korisnik

Napomena: su - korisnik i su -l korisnik su ekvivalentni — crtca - je skraćenica za -l (login). Bez crtice, su korisnik ne učitava korisnikov .bashrc i .profile, te zadržava $PATH i druge varijable prethodnog korisnika.

Upravljanje paketima (Debian/Ubuntu)

Ažuriranje liste paketa:

sudo apt update

Nadogradnja instaliranih paketa:

sudo apt upgrade

Instalacija novog paketa:

sudo apt install ime_paketa

Deinstalacija paketa:

sudo apt remove ime_paketa

Deinstalacija zajedno sa konfiguracijskim fajlovima:

sudo apt purge ime_paketa

Pretraga paketa:

apt search ključna_riječ

Informacije o paketu:

apt show ime_paketa

Čišćenje cache-a preuzetih paketa:

sudo apt autoremove
sudo apt clean

Napomena: apt je modernija zamjena za apt-get i apt-cache sa jednostavnijim interfejsom. Za skripte se i dalje preporučuje apt-get jer ima stabilniji izlaz.

Upravljanje servisima (systemd)

Većina modernih distribucija koristi systemd za upravljanje servisima.

Provjera statusa servisa:

sudo systemctl status nginx

Pokretanje / zaustavljanje / restart servisa:

sudo systemctl start nginx
sudo systemctl stop nginx
sudo systemctl restart nginx

Omogućavanje servisa da se automatski pokrene pri startu sistema:

sudo systemctl enable nginx

Onemogućavanje automatskog pokretanja:

sudo systemctl disable nginx

Pregled svih aktivnih servisa:

systemctl list-units --type=service --state=running

Pregled logova za servis:

journalctl -u nginx              # svi logovi
journalctl -u nginx --since today # samo danas
journalctl -u nginx -f            # praćenje u realnom vremenu

Dozvole nad fajlovima

chmod - mijenja dozvole nad fajlom.

Oktalne dozvole — tri cifre za vlasnika (user), grupu (group) i ostale (others). Svaka cifra je zbir:

Read = 4, Write = 2, Execute = 1

Primjer: chmod 754 znači vlasnik=7 (4+2+1=rwx), grupa=5 (4+0+1=r-x), ostali=4 (4+0+0=r–).

Uobičajene oktalne dozvole:

Oktalna Simbolička Tipična upotreba
755 rwxr-xr-x Izvršni programi i direktoriji
644 rw-r--r-- Obični fajlovi (tekst, konfiguracija)
700 rwx------ Privatni direktoriji
600 rw------- Privatni fajlovi (SSH ključevi, šifre)
775 rwxrwxr-x Dijeljeni direktoriji unutar grupe
664 rw-rw-r-- Dijeljeni fajlovi unutar grupe

Simboličke oznake:

  • + dodaje dozvolu
  • - uklanja dozvolu
  • = postavlja tačno navedene dozvole (uklanja ostale)

Ciljevi:

  • u - user (vlasnik)
  • g - group (grupa)
  • o - others (ostali)
  • a - all (svi, isto kao ugo)

Primjeri:

chmod u-r test.sh       # ukloni read za vlasnika
chmod a+x skripta.sh    # dodaj execute za sve
chmod go-w fajl.txt     # ukloni write za grupu i ostale
chmod u=rwx,go=rx dir/  # vlasnik: rwx, grupa i ostali: r-x
chmod 644 test.sh       # oktalno: rw-r--r--

Vlasništvo nad fajlovima

chown - mijenja vlasnika i/ili grupu fajla.

sudo chown korisnik fajl.txt            # promijeni vlasnika
sudo chown korisnik:grupa fajl.txt      # promijeni vlasnika i grupu
sudo chown :grupa fajl.txt              # promijeni samo grupu
sudo chown -R korisnik:grupa direktorij/ # rekurzivno za direktorij

chgrp - mijenja samo grupu:

sudo chgrp grupa fajl.txt

Korištenje pipe-ova

Pipe (|) prosljeđuje standardni izlaz (stdout) jedne komande kao standardni ulaz (stdin) drugoj:

echo "hello" | wc
      1       1       6

Rezultat: 1 linija, 1 riječ, 6 bajtova (5 znakova + newline karakter).

Više pipe-ova u nizu:

cat /var/log/syslog | grep "error" | wc -l

Ovo broji koliko linija u syslogu sadrži riječ “error”.

Redirekcija

  • > - preusmjeri stdout u fajl (prepiše sadržaj)
  • >> - dodaj stdout na kraj fajla (append)
  • 2> - preusmjeri stderr (greške) u fajl
  • 2>&1 - preusmjeri stderr na stdout
  • < - učitaj stdin iz fajla
echo "tekst" > fajl.txt       # prepiše fajl
echo "tekst" >> fajl.txt      # dodaje na kraj
komanda > output.txt 2>&1     # i izlaz i greške u isti fajl
komanda > /dev/null 2>&1      # potpuno utiša izlaz i greške
sort < lista.txt              # sort čita iz fajla umjesto tastature

Čitanje sadržaja fajlova

cat - ispisuje cijeli sadržaj fajla (za kraće fajlove):

cat dugiTekst.txt

Ispis sa brojevima linija:

cat -n dugiTekst.txt

head - ispisuje prvih 10 linija (po defaultu):

head dugiTekst.txt
head -n 20 dugiTekst.txt    # prvih 20 linija

tail - ispisuje zadnjih 10 linija (po defaultu):

tail dugiTekst.txt
tail -n 5 dugiTekst.txt     # zadnjih 5 linija

Praćenje fajla u realnom vremenu (korisno za logove):

tail -f /var/log/syslog

Savjet: Koristite Ctrl+C za prekid tail -f.

Kombinacija komandi sa pipe-om — ispiši zadnjih 5 linija sa brojevima:

cat -n dugiTekst.txt | tail -n 5

less - interaktivno pregledavanje dugačkih fajlova (ne učitava cijeli fajl u memoriju):

less dugiTekst.txt

Navigacija u less: f/Space (naprijed), b (nazad), /tekst (pretraga), n (sljedeći rezultat), N (prethodni rezultat), g (početak), G (kraj), q (izlaz).

Obrada teksta

wc - brojanje linija, riječi i bajtova:

wc fajl.txt           # linije, riječi, bajtovi
wc -l fajl.txt        # samo broj linija

sort - sortiranje linija:

sort fajl.txt            # abecedno
sort -n fajl.txt         # numerički
sort -r fajl.txt         # obrnuti redoslijed
sort -u fajl.txt         # sortiraj i ukloni duplikate

uniq - uklanja uzastopne duplikate (obično se koristi sa sort):

sort fajl.txt | uniq       # ukloni duplikate
sort fajl.txt | uniq -c    # prikaži koliko puta se svaka linija ponavlja

cut - izdvajanje kolona/polja:

cut -d: -f1 /etc/passwd       # izdvoji prvo polje (korisničko ime), delimiter je :
cut -d, -f2,3 podaci.csv      # izdvoji 2. i 3. kolonu iz CSV

diff - poređenje dva fajla:

diff fajl1.txt fajl2.txt

Grep - pretraga teksta u fajlovima

Osnovna pretraga:

grep "text" file.txt

Korisne opcije:

grep -i "text" file.txt        # ignoriši velika/mala slova
grep -r "text" /putanja/       # rekurzivna pretraga
grep -n "text" file.txt        # prikaži brojeve linija
grep -v "text" file.txt        # linije koje NE sadrže tekst
grep -c "text" file.txt        # samo broj pogodaka
grep -l "text" *.txt           # samo imena fajlova koji sadrže tekst
grep -w "text" file.txt        # traži cijelu riječ (ne djelimični match)

Kombinacija — rekurzivno pretraži, prikaži brojeve linija, ignoriši velika/mala slova:

grep -rni "error" /var/log/

Pretraga sa regularnim izrazima (extended regex):

grep -E "error|warning|critical" /var/log/syslog

Korisne komande

  • . - oznaka za trenutni direktorij
  • .. - oznaka za parent direktorij
  • printenv - ispis svih environment varijabli
  • env - ispis environment varijabli (slično printenv)
  • pwd - print working directory
  • whoami - ime trenutnog korisnika
  • hostname - ime računara
  • date - trenutni datum i vrijeme
  • uptime - koliko dugo sistem radi, broj korisnika, load average
  • df -h - slobodan prostor na diskovima
  • du -sh direktorij/ - veličina direktorija
  • free -h - korištenje memorije (RAM i swap)
  • uname -a - informacije o kernelu i sistemu
  • lsb_release -a - informacije o distribuciji

Aliasi

Alias je skraćenica za komandu ili niz komandi:

alias ll='ls -alh'
alias gs='git status'
alias update='sudo apt update && sudo apt upgrade'

Za trajne aliase, dodati ih u ~/.bashrc:

echo "alias ll='ls -alh'" >> ~/.bashrc
source ~/.bashrc    # učitaj izmjene bez ponovnog logovanja

Pregled svih aktivnih aliasa:

alias

Generisanje SSH ključa

Preporučeni algoritam za nove ključeve je Ed25519:

ssh-keygen -t ed25519 -C "email@primjer.com"

Alternativno, RSA (minimalno 2048 bita, preporučeno 4096):

ssh-keygen -t rsa -b 4096

Kopiranje javnog ključa na udaljeni server:

ssh-copy-id korisnik@server

Povezivanje na udaljeni server:

ssh korisnik@server

Kopiranje fajlova na/sa udaljenog servera:

scp fajl.txt korisnik@server:/putanja/     # upload
scp korisnik@server:/putanja/fajl.txt .    # download
scp -r folder/ korisnik@server:/putanja/   # rekurzivno

Archive komande

Kreiranje tar arhive:

tar -cvf myfile.tar Vjezba_Files/

Opcije: c - create, v - verbose, f - output to file.

Kreiranje kompresovane arhive (gzip):

tar -czvf myfile.tar.gz Vjezba_Files/

Ekstrakcija arhive:

tar -xvf myfile.tar
tar -xzvf myfile.tar.gz

Ekstrakcija u određeni direktorij:

tar -xzvf myfile.tar.gz -C /odredisni/direktorij/

Pregled sadržaja arhive bez ekstrakcije:

tar -tvf myfile.tar

Kompresija/dekompresija pojedinačnih fajlova:

gzip fajl.txt         # kompresuje u fajl.txt.gz (briše original)
gunzip fajl.txt.gz    # dekompresuje (briše .gz)
gzip -k fajl.txt      # kompresuje ali zadržava original

Procesi

Izlistaj sve procese svih korisnika:

ps -ef
  • -e - ispis svih procesa u sistemu
  • -f - full format (prikazuje UID, PID, PPID, CMD i druge kolone)

Ili u BSD formatu:

ps aux
  • a - procesi svih korisnika vezani za terminal (kombinovano sa x prikazuje sve)
  • u - korisnički format (prikazuje %CPU, %MEM, VSZ, RSS)
  • x - uključuje procese bez kontrolnog terminala (daemone)

Izlistaj procese za određenog korisnika:

ps -f -u sshd

Sortiraj procese po potrošnji memorije (opadajuće):

ps aux --sort=-%mem

Sortiranje po CPU potrošnji (opadajuće):

ps aux --sort=-%cpu

Napomena: Prefiks - znači opadajući redoslijed. Bez njega se sortira uzlazno.

Interaktivni pregled procesa u realnom vremenu:

top

Korisne tipke u top: q (izlaz), M (sortiraj po memoriji), P (sortiraj po CPU), k (kill proces).

Modernija alternativa sa boljim interfejsom:

htop

(htop se instalira sa sudo apt install htop)

Slanje procesa u background

Nakon komande dodamo znak &:

sleep 60 &

Napomena: Interaktivne komande (poput nano, vim) zahtijevaju pristup terminalu i biće odmah pauzirane ako se pošalju u background.

Izlistamo background procese:

jobs

Vratimo proces u foreground:

fg %1

Pauziranje trenutnog procesa i slanje u background: pritisnemo Ctrl+Z (pauzira), zatim:

bg %1

Upravljanje procesima

Izlistavanje background procesa:

jobs
[1]+  Running   sleep 60 &

Zaustavljanje procesa po job broju:

kill %1

Zaustavljanje procesa po PID-u:

kill 12345

Prisilno zaustavljanje procesa koji ne reaguje na SIGTERM:

kill -9 12345

Oprez: kill -9 (SIGKILL) ne daje procesu priliku da zatvori fajlove ili oslobodi resurse. Koristite samo ako obični kill (SIGTERM, signal 15) ne uspije.

Pronalaženje PID-a po imenu procesa:

pgrep -a ime_procesa

Zaustavljanje svih procesa po imenu:

pkill ime_procesa

Mreža

Pronalaženje IP adrese

Moderna komanda za pregled mrežnih interfejsa:

ip addr show

Ili skraćeno:

ip a

Prikaz samo IPv4 adresa:

ip -4 addr

Zastarjela alternativa (dio paketa net-tools, nije instalirana po defaultu na novijim sistemima):

ifconfig

Za pregled mrežnih konekcija i otvorenih portova:

ss -tulnp
  • -t TCP, -u UDP, -l listening, -n numerički, -p prikaži proces

Zastarjela alternativa: netstat -tulnp (također dio net-tools).

Komande ping i traceroute

ping - mjerenje odaziva nekog servera:

ping -c 4 ime_servera

Napomena: Na Linuxu ping bez -c opcije radi beskonačno. Prekida se sa Ctrl+C.

traceroute - izlistavanje svih čvorova na putu do nekog servera:

traceroute ime_servera

DNS pretraga:

dig ime_servera
nslookup ime_servera

Preuzimanje sadržaja sa URL-a:

curl -O https://primjer.com/fajl.zip    # preuzmi fajl
wget https://primjer.com/fajl.zip       # alternativa
curl -I https://primjer.com             # samo HTTP zaglavlja

Posebne IP adrese

  • 0.0.0.0 - označava “sve interfejse”. Kada server sluša na 0.0.0.0, prihvata konekcije na svim mrežnim interfejsima
  • 127.0.0.1 - loopback adresa (localhost), dostupna samo lokalno
  • ::1 - IPv6 loopback adresa (ekvivalent 127.0.0.1)

Zašto kao obični korisnik moramo kucati punu putanju do ifconfig komande?

Napomena: Ovo se odnosi na starije distribucije (Debian 10 i ranije, Ubuntu 18.04 i ranije). Na modernim sistemima /sbin je uključen u $PATH svih korisnika.

Komanda ifconfig se nalazi u direktoriju /sbin. Korisniku su dostupni samo programi koji se nalaze u putanjama izlistanim u $PATH shell varijabli.

Kada smo logovani kao root korisnik, provjerimo $PATH:

whoami
root

echo $PATH | tr ':' '\n' | grep sbin
/usr/local/sbin
/usr/sbin
/sbin

Root ima /sbin u svom $PATH.

Logujemo se kao neprivilegovani korisnik:

su - emin

whoami
emin

Provjerimo $PATH:

echo $PATH | tr ':' '\n' | grep sbin

Prazan odgovor — /sbin nije u $PATH. Zato dobijamo grešku ifconfig: command not found.

Privremeno rješenje — dodamo /sbin u $PATH:

export PATH=$PATH:/sbin

Sada ifconfig radi bez pune putanje.

Napomena: Ova izmjena važi samo za trenutnu sesiju. Za trajnu promjenu, dodajte u ~/.bashrc:

echo 'export PATH=$PATH:/sbin' >> ~/.bashrc

Prepoznavanje privatnih IP adresa

Privatni IPv4 adresni prostori (RFC 1918):

CIDR notacija IP adresni raspon Broj adresa Uobičajena upotreba
10.0.0.0/8 10.0.0.0 – 10.255.255.255 16,777,216 Velike korporativne mreže, cloud
172.16.0.0/12 172.16.0.0 – 172.31.255.255 1,048,576 Srednje mreže
192.168.0.0/16 192.168.0.0 – 192.168.255.255 65,536 Kućne i manje mreže

Privatne adrese nisu routabilne na internetu — koriste se samo unutar lokalnih mreža. Za pristup internetu se koristi NAT (Network Address Translation).

Tekst editor Nano

nano je jednostavan tekst editor za terminal. Pokreće se sa:

nano fajl.txt

Najvažnije prečice (oznaka ^ znači Ctrl):

  • Ctrl+O - sačuvaj fajl (Write Out)
  • Ctrl+X - izlaz (Exit)
  • Ctrl+K - izreži liniju (Cut)
  • Ctrl+U - zalijepi liniju (Paste)
  • Ctrl+W - pretraga (Where Is)
  • Ctrl+G - pomoć (Get Help)
  • Alt+U - undo
  • Alt+E - redo

Korištenje Jekyll-a

Jekyll pretvara Markdown tekst u statičke web stranice.

  1. Logovanje na server

  2. Dodavanje novog korisnika:

sudo adduser korisnik
  1. Logovanje kao korisnik:
su - korisnik

  1. Instalacija Ruby-ja (preporučeno putem rbenv)

  2. Ažuriranje gem-ova:

gem update
gem update --system
  1. Generisanje SSH ključa:
ssh-keygen -t ed25519

  1. Dodati javni ključ (~/.ssh/id_ed25519.pub) na GitHub repo.

  2. Instaliranje Bundler-a i Jekyll-a:

gem install bundler jekyll
  1. Kloniranje repozitorija:
git clone URL_REPOZITORIJA
cd ime_repozitorija
bundle install
  1. Pokretanje Jekyll servera:
bundle exec jekyll serve

Server će biti dostupan na http://localhost:4000.

Za pokretanje u backgroundu:

bundle exec jekyll serve &